Što je šećerna bolest (diabetes mellitus)?

Što znači ime?

  Termin diabetes znači pretjerano mokrenje, a riječ mellitus znači med. U prošlosti doktori su dijagnosticirali taj tip dijabetesa kušajući pacijentov urin. Sladak okus bio je potvrda dijagnoze.

Što je šećerna bolest?
Dijabetes (šećerna bolest) je poremećaj metabolizma karakteriziran kroničnom hiperglikemijom (povišenom razinom šećera u krvi) zbog poremećenog izlučivanja inzulina, djelovanja inzulina ili oboje.

Što je inzulin?
Inzulin je hormon od vitalne važnosti koji proizvodi gušterača u beta-stanicama. Inzulin ima ulogu ključa za propuštanje šećera (glukoze) u stanice.

Kod dijabetesa gušterača proizvodi premalo inzulina da bi omogućila da sav šećer koji unesemo hranom iz krvi pređe u mišiće i druge stanice koje proizvode energiju. Ako šećer ne može ući u stanice i biti iskorišten nakuplja se u krvi. Zato je osnovna značajka dijabetesa povišen šećer u krvi koji dugoročno uzrokuje oštećenja na očima, živcima, bubrezima i krvnim žilama koja nazivamo kronične komplikacije šećerne bolesti.

Kako djeluje inzulin?
Da bi ljudsko tijelo normalno funkcioniralo potrebna mu je energija. Za proizvodnju energije tijelu je potrebna hrana. Energiju ljudsko tijelo proizvodi u stanicama.

Za stvaranje energije tijelu su potrebni slijedeći sastojci hrane : ugljikohidrati, masti i bjelančevine (proteini).

Ugljikohidrati su najbolji izvor energije za ljudsko tijelo. U ugljikohidrate ubrajamo škrob (brašno, krumpir, riža, voće), šećer i glukozu.

Glukoza je osnovni izvor energije za ljudsko tijelo. Glukoza je uskladištena u jetri i mišićima u obliku tvari koju nazivamo glikogen, a koji služi kao “rezerva energije”. Glukoza u krv dolazi iz hrane (od ugljikohidrata) i iz jetre (rezerva glukoze iz glikogena). Osim što skladišti jetra proizvodi male količine glukoze (proces proizvodnje naziva se glukoneogeneza).

Nakon obroka ugljikohidrati iz probave ulaze u krv, a putem krvi odlaze do stanica. Neke stanice (mišić i masne stanice) trebaju pomoć da bi primile šećer iz krvi i iskoristile ga za stvaranje energije. Jetra treba pomoć za proces uskladištenja glukoze u glikogen. Inzulin služi kao ključ koji otvara vrata stanica i omogućuje šećeru iz krvi da uđe u stanicu. Stanica iz šećera proizvodi energiju za svoj rad. To smanjuje šećer u krvi i vraća ga u normalu.

 

Koji faktori i kako utiču na glukozu u krvi?

- Hrana (ugljikohidrati) podiže razinu glukoze u krvi

- Fizička aktivnost snižava razinu glukoze u krvi

- Stres može podići razinu glukoze u krvi

- Alkohol snižava razinu glukoze u krvi

 

Što znači riječ dijabetes?
Medicinski naziv za šećernu bolest je "diabetes mellitus". Termin `diabetes` znači pretjerano mokrenje, a riječ `mellitus` znači med. U prošlosti su liječnici dijagnosticirali dijabetes kušajući pacijentov urin. Sladak okus urina potvrđivao je dijagnozu.

 

Simptomi dijabetesa:

- često i obilno mokrenje

- žeđ

- glad

- gubitak na težini

- umor/slabost

- zamagljen vid


Dijagnoza šećerne bolesti
Kako se postavlja dijagnoza šećerne bolesti?

Dijagnoza šećerne bolesti postavlja se na osnovu mjerenja glukoze u krvi natašte i testa opterećenja sa 75 g glukoze (OGTT).

 

Dijagnoza dijabetesa je potvrđena ukoliko osoba u najmanje 2 neovisna mjerenja ima:
- slučajno izmjeren GUK 11,0 mmol/L i više
- GUK natašte: 7,0 mmol/L ili više
- OGTT- vrijednost u 120 minuti:
   - kapilarna plazma: 12,2 mmol/L ili više
   - venska plazma: 11,1 mmol/L ili više
- GUK iza obroka veći od 8 mmol/l upućuje na oštećenu toleranciju glukoze i potrebno je javiti se liječniku radi dodatnih pretraga.

 

Tipovi dijabetesa
Postoje dvije glavne kategorije dijabetesa:

Dijabetes tip 1 se javlja u djetinjstvu ili mladosti i inzulin je neophodan u liječenju. Izazvan je samim imunim sustavom tijela koji uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin (beta stanice).

Dijabetes tipa 2 se obično polako razvija kod odraslih. Napreduje s vremenom. U početku se može liječiti dijetom i tjelovježbom, a u kasnijoj fazi bolesti potrebno je uvesti u liječenje tablete te inzulin.

Što izaziva dijabetes tipa 2?
Dijabetes tipa 2 (službeno nazvan o inzulinu neovisan dijabetes ili NIDDM) razvija se kada beta–stanice gušterače postanu neučinkovite i proizvode premalo inzulina za tjelesne potrebe. Ta neadekvatnost najvidljivija je poslije jela kada je potreba za inzulinom najveća. Uza sve to postoji mogućnost da stanice počnu slabije reagirati na inzulin (neosjetljivost mišića na inzulin).. U tom slučaju, iako proizvodite inzulin, on ne obavlja svoj posao.

Dijabetes tipa 2 obično se polako razvija u odraslih. U početku se može liječiti dijetom i tjelovježbom, ali kasnije je liječenje potrebno nastaviti tabletama i/ili injekcijama inzulina. Dijabetes tip 2 obično pogađa ljude iznad 35. godine. Najčešće počinje u šezdesetima, vrlo često bez simptoma pa se otkrije tek nakon nastalih kroničnih komplikacija. 80–90% oboljelih ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Tko je u opasnosti da oboli od dijabetesa tipa 2?
Uzroci obolijevanja od dijabetesa tipa 2 mogu se razlikovati od osobe do osobe. U većini slučajeva uzrok je nepoznat, ali u nekim slučajevima može se pripisati posebnim genetičkim oštećenjima. Zapravo u većini slučajeva korijen je pronađen u genetskoj osnovi zato što je dijabetes tipa 2 nasljedna bolest u obitelji. Način života također je važan faktor koji utiče na razvoj bolesti u osoba sa sklonošću obolijevanja od dijabetesa tipa 2. Dijabetes je češći u osoba koje premalo vježbaju, jedu masnu ili visokokaloričnu hranu ili su pretile. Uz to su povišen krvni tlak, povišene razine lipida, dijabetes u trudnoći, policistična bolest jajnika, poremećena tolerancija glukoze isto faktori rizika za razvoj dijabetesa tipa 2.

Šećer u krvi raste nakon jela

Razina šećera u krvi raste nakon jela. Prije nego što ste oboljeli od dijabetesa, inzulin otpušten u krv zajedno sa šećerom odlazio je u stanice vašega tijela.

Inzulin služi kao ključ. Otvara vrata na mišićnim opnama stanica omogućujući šećeru iz krvi da ulazi u stanicu i proizvodi energiju.To ponovno snižava razinu šećera u krvi i vraća ga u normalu. Kada imate dijabetes, ne možete proizvesti dovoljno ključeva za otvaranje svojih stanica. Kada šećer ne dospijeva u mišiće i druge stanice da proizvede energiju, osjećate se umorno, a ako šećer ne može doći u stanice i biti iskorišten, nakuplja se u krvi.

 

Normalne vrijednosti šećera u krvi

Smjernice postoje da bi liječnicima pomogle da  dijagnosticiraju dijabetes. Prema tim smjernicama u ljudi koji ne boluju od dijabetesa razina glukoze prije jela ne prelazi 6,0 mmol/l (110 mg/dl); glukoza u krvi nakon jela ne prelazi 7,8 mmol/l (140 mg/dl). Ako je glukoza u krvi natašte 7,0 mmol/l (125 mg/dl) ili više i ako naraste na 11,1 mmol/l (200 mg/dl) nakon jela, vama se dijagnosticira šećerna bolest.

Za ljude kojima je razina glukoze između normalnih i dijabetičkih vrijednosti kaže se da im je poremećena tolerancija glukoze, a to je stanje koje povećava mogućnost razvoja dijabetesa u budućnosti. Liječnik će u takvu slučaju možda morati napraviti posebne pretrage da bi ustanovio točnu dijagnozu.

Šećer u urinu
Urin nastaje u bubrezima filtracijom krvi. Bez dovoljno inzulina količina šećera u krvotoku raste do visoke razine. Kad se to dogodi, dio šećera odlazi kroz bubrege u urin. Šećer koji odlazi u urin sa sobom odnosi mnogo vode. To vas čini jako žednima. Pijete mnogo tekućine i često mokrite.

Liječenje dijabetesa
Kada vam je dijagnosticiran dijabetes tip 2, cilj bi vam trebao biti održavanje glukoze u krvi pod nadzorom. To će vam pomoći da se osjećate dobro, normalno živite i izbjegnete kronične komplikacije povezane s dijabetesom. Rizik razvijanja komplikacija se povećava ako je razina glukoze u krvi iznad 7 mmol/l prije obroka ili ako je glukoza u krvi sat do dva nakon jela viša od 8 mmol/l. Zapamtite da će svako poboljšanje vrijednosti glukoze u krvi smanjiti mogućnost komplikacija.

Da biste održali šećer u krvi pod nadzorom morate činiti ono što je nekada vaše tijelo činilo automatski. Svrha je oponašati djelovanje inzulina kakvo je bilo prije nego što ste oboljeli od dijabetesa i održavati razinu šećera u krvi što bližu normali. Možda ćete biti u mogućnosti bolje iskoristiti inzulin koji vaše tijelo još proizvodi tako što ćete poboljšati svoju prehranu i prilagoditi vrijeme obroka te s pomoću vježbanja i smanjenja težine ako je to potrebno. Ako te mjere ne budu dovoljne, bit će potrebno uzimati lijekove koji povećavaju proizvodnju inzulina ili osjetljivost na inzulin. Ako oni nisu učinkoviti, ili ako vam je tijelo pod stresom koji uključuje i bolest, možda će vam biti potrebne injekcije inzulina.

Što je hipoglikemija?
Hipoglikemija doslovno znači `niski šećer u krvi`. Hipoglikemija nastupa kada šećer u krvi padne ispod 3 mmol/l.

Simptomi hipoglikemije
Ako iskusite hipoglikemiju, vjerojatno ćete imati neke od ovih simptoma: osjećaj slabosti, pospanost, zbunjenost, znojenje, drhtavicu, glad, uznemirenost, iritiranost i vrtoglavicu. Možete gubiti koncentraciju i problijediti. U jako teškim slučajevima osoba može izgubiti svijest, pa čak i pasti u komu. Možda nećete iskusiti sve te simptome jer svatko se osjeća drukčije pri nedostatku šećera u krvi. Važno je da naučite osobne znakove upozorenja i znate što poduzeti.

Važan je aspekt hipoglikemije biti svjestan da, ako imate česta ponavljanja, možete postati manje osjetljivi na simptome. Zašto do toga dolazi još nije razjašnjeno, ali ta bi pojava vas ili nekog drugog mogla dovesti u opasnost.

Kada postoji opasnost od hipoglikemije?
Hipoglikemija je opasna za dijabetičare tipa 2 u slučaju da svoje stanje liječe određenim tabletama ili injekcijama inzulina. Čak i tada hipoglikemija se može izbjeći prelaženjem na drukčiji način prehrane. Nedavno su razvijeni lijekovi koji vam dopuštaju da prilagodite svoje liječenje stilu života i prehrambenim navikama, a ne obrnuto. Oni će poboljšati nadzor šećera u krvi i olakšati vam život. Ti su noviji lijekovi, kao što je repaglinid, kratkodjelujući i djeluju samo u vrijeme obroka i odmah nakon obroka. Manja je mogućnost da izazovu hipoglikemiju, jer u razdoblju između obroka lijek više nije aktivan.

Dakako, u slučaju nekih oblika liječenja možete osjetiti simptome niske razine šećera u krvi ako preskočite ili odgodite obrok, ili jednostavno ne jedete dovoljno. Pretjerano vježbanje ili uzimanje velike količine tableta za liječenje dijabetesa također vas dovodi u opasnost, kao i uzimanje većih količina alkohola. Uz to i lijekovi koji se koristite za liječenje drugih bolesti mogu povećati opasnost od hipoglikemije zbog svog utjecaja na razinu šećera u krvi. Obavijestite liječnika ili ljekarnika da uzimate lijekove za liječenje šećerne bolesti (antidijabetike) kad vam propisuju druge lijekove

Kako si pomoći
Ako osjetite da vam je pala razina šećera u krvi trebali biste odmah pojesti ili popiti nešto što sadržava šećer. Možda vam je doktor preporučio da uzmete 10 – 20 grama brzodjelujućeg šećera. To bi otprilike bilo od četiri do šest kockica šećera ili 200 ml narančina soka. Ako je do vašega sljedećeg obroka više od sat vremena trebali biste pojesti i sendvič ili keks. Ako se ne budete osjećali bolje u idućih 15 – 30 minuta provjerite svoj šećer u krvi. Ako je i dalje nizak, uzmite još brzodjelujućeg šećera da vam šećer u krvi ne padne tako nisko da si više ne možete sami pomoći.

Šećer u krvi može vam pasti tako nisko da ćete biti odveć smeteni da si pomognete. Zato je važno da naučite svoje bližnje kako da vam pomognu. Trebaju vas natjerati da pojedete kockice šećera, popijete nekakav sok ili uzmete bilo koji oblik brzodjelujućeg šećera ako ste još pri svijesti. Ako vam šećer u krvi padne tako nisko da se onesvijestite, vaši bližnji bi vam trebali dati injekciju glukagona i nazvati hitnu pomoć. Kada se probudite, trebat će vam sendvič ili sok..

Suočiti se s hipoglikemijom
Evo nekoliko općenitih savjeta kako izaći na kraj s hipoglikemijom. Uvijek sa sobom nosite kockice šećera i piće s brzodjelujućim šećerom. Svoju dijabetičarsku iskaznicu uvijek nosite uza se. Recite svojim bližnjima kako vam mogu pomoći ako vam padne šećer u krvi. Kontrolirajte šećer u krvi redovito, osobito ako sumnjate na hipoglikemiju, te jedite, vježbajte i strogo se držite dijete.

Je li hipoglikemija opasna?
Ako prepoznate simptome hipoglikemije, možete se s njom nositi jednostavno uzimajući šećer. Ako mislite da vam je šećer u krvi nizak, ne biste trebali voziti automobil. Izbjegnite svaku mogućnost nesvjestice za volanom i mogućnost ozljeđivanje ostalih sudionika prometa. Izbjegavanje hipoglikemije u interesu je svih.

Što je hiperglikemija?
Do hiperglikemije dolazi kada je razina šećera u krvi viša od uobičajene. Do nje može doći nakon obilna obroka ili u razdoblju bolesti. Hiperglikemija obično nije opasna ako je razdoblje povišenja razine šećera u krvi kratko. U protivnom, dulja razdoblja povišena šećera u krvi mogu dovesti do ozbiljnih dijabetičkih komplikacija. Gotovo uvijek sami možete sniziti svoj šećer u krvi.

Simptomi hiperglikemije
Visoka razina šećera u krvi čini vas žednima i češće urinirate. Možda ćete se osjećati gladnije nego inače. Češće ćete se osjećati umornima i pospanima. Možda će vam vid biti zamućen i imat ćete grčeve u nogama. Simptomi su slični i onima koji upućuju na dijabetes.

Mjerite šećer u krvi. Ako je šećer u krvi često previsok, možda biste s liječnikom trebali razgovarati o promjeni načina liječenja.

Kako nastaje hiperglikemija
Šećer u krvi raste ako se ne pridržavate uputa za liječenje ili ako su vam obroci preobilni, posebice ako je hrana bogata ugljikohidratima. Također šećer u krvi može porasti ako ste bolesni i imate vrućicu, ako vježbate manje nego obično ili ako ste izloženi tjelesnom ili psihičkom stresu. Šećer u krvi raste i neposredno uoči mjesečnice.

Pridržavanje ustaljenoga dnevnog rasporeda pomaže pri održavanju razine šećera u krvi. Neki tipovi liječenja dopuštaju vam veću fleksibilnost u svakodnevnom životu.

Samokontrola
Pronalaženje ravnoteže između prehrane, tjelovježbe i liječenja ključ je dobra i zdrava života s dijabetesom.

Samokontrola znači da sami pazite na svoj šećer u krvi i aktivno sudjelujete u vlastitom dijabetičkom liječenju. To je važno zato što mnogo toga što činite u svojoj svakodnevici utječe na vaš šećer u krvi. Vi sami svakodnevno uzimate svoje lijekove. Vi odlučujete što i kada jedete. Vi birate kako i koliko vježbate.

Postavljanje vaših ciljeva
Važno je da s liječnikom postavite vaše ciljeve za vrijednosti šećera u krvi, krvnog tlaka i kolesterola. Istraživanja su pokazala da se rizik od komplikacija smanjuje ako se razina glukoze natašte održava ispod 7,0 mmol/l. Uz to, nedavno razrađene smjernice za liječenje dijabetesa tipa 2 predviđaju manji rizik od komplikacija ako je glukoza u krvi sat do dva nakon obroka niža od 8 mmol/l.

Mjerenje šećera u krvi
Mjerenje šećera u krvi govori vam koliko se dobro nosite sa svojim dijabetesom. Pomaže vam pri osmišljavanju plana liječenja, prehrane i načina vježbanja te vam pomaže da ustanovite shemu razina šećera. Ukratko, pomaže vam da se odlučite koji je način liječenja najbolji za vas. Jednokratno mjerenje šećera u krvi nije dovoljno. Samokontrola znači puno više: svakodnevno mjerenje (npr.1.dan prije doručka, 2.dan poslije doručka, 3.dan prije ručka, 4.dan poslije ručka….), vođenje dnevnika te prilagođavanje terapije sukladno izmjerenim vrijednostima.

Šećer u krvi možete mjeriti na dva načina – pomoću trakica za okularno mjerenje ili s pomoću glukometra. U oba slučaja potrebno je izvaditi kap krvi iz jagodice prsta i staviti ju na trakicu za testiranje. Nakon kratkog vremena boju trakice možete usporediti s bojama na bočici za trakice. Ako se koristite glukometrom rezultat će se prikazati automatski. Testiranje glukometrom je preciznije.

Zašto je važna dobra kontrola šećera u krvi?
Dobra kontrola šećera u krvi uvelike može poboljšati kvalitetu vašega svakodnevnog života. I kada razina šećera u vašoj krvi raste iznad i kada pada ispod normalne osjećate se bolesno, umorno i nelagodno. Dobra kontrola šećera u krvi pomaže vam u sprečavanju daljih komplikacija. Istraživanja pokazuju da pravilan nadzor šećera u krvi odgađa početak komplikacija i usporava one koje su se već pojavile.

Kada mjeriti šećer u krvi
Kako veći dio života provodimo u stanju nakon obroka, tzv postprandijalnom stanju (natašte smo samo 4-6 sati tijekom spavanja), jasno je da o razini šećera nakon obroka ovisi i pojava komplikacija šećerne bolesti.

Bolesnicima sa šećernom bolešću, bez obzira da li se liječe tabletama ili inzulinom preporuča se stoga mjeriti šećer u krvi ne samo natašte, kao što je uglavnom uobičajeno, već i 2 sata nakon doručka, ručka, ili večere. Pri tome se uočava da je najviši porast razine glukoze u krvi nakon doručka, a najmanji nakon ručka, iako je ručak obično najobilniji obrok. Bolesnici čije su vrijednosti šećera u krvi iza obroka manje od 8 mmol/l imaju manji rizik od komplikacija.

Na temelju izmjerenih vrijednosti šećera u krvi vrši se odabir najprimjerenijeg liječenja za pojedinog bolesnika kojim se nastoji djelovati i na takve postprandijalne poraste razine glukoze u krvi. Koriste se pripravci inzulina kraćeg djelovanja (oko 4 sata) koji se daju prije glavnih obroka ili neposredno uz njih, a omogućavaju ljudima s brojnim radnim obavezama slobodu u rasporedu obroka. I među tabletama za liječenje šećerne bolesti također postoje takve koje se uzimaju uz obroke i s kojima se nastoje ublažiti izraziti porasti razine glukoze u krvi koji nastupaju nakon obroka. Kontrola i liječenje postprandijalne glikemije smatraju se danas nužnim u postizavanju zadovoljavajuće regulacije šećerne bolesti.

24–satni profil
Najvrijednije podatke dobit ćete ako mjerite šećer u krvi prije i dva sata nakon obroka, prije spavanja i negdje oko tri sata ujutro. Bilo bi poželjno takav 24-satni profil provoditi svaka dva do tri tjedna. Razgovarajte s liječnikom ili medicinskom sestrom o tome kako često biste to trebali provoditi.

HbA1c
HbA1c mjera je količine šećera vezane uz hemoglobin u crvenim krvnim zrncima. Iz tog razloga HbA1c koristan je pokazatelj vaše cjelokupne kontrole šećera jer prikazuje kako je vaš šećer u krvi nadziran tijekom protekla 3 mjeseca. Normalnim razinama HbA1c smatraju se one niže od 6,5%, ali prihvatljive su i one do 7%.

Testiranje urina na šećer
Testiranje urina na šećer govori vam mnogo manje o vašem stanju nego mjerenje šećera u krvi. Testiranje urina pokazat će vam samo da li je razina šećera u krvi viša od 10 mmol/l. Ne može vas upozoriti na hipoglikemiju. Testiranje urina ukazuje vam samo na razinu šećera u krvi u trenutku nastanka urina. To dakako nije dovoljno ako želite znati kakav vam je šećer u krvi u času mjerenja.

Dnevnik samokontrole
Dnevnik samokontrole je dobar način praćenja rezultata mjerenja šećera u krvi. U dnevnik unesite rezultate mjerenja zajedno s datumom i vremenom mjerenja te vremenom obroka. Obvezno navedite dozu lijeka koju ste uzeli. Dobra je ideja unositi osobne bilješke o tome što je utjecalo na šećer u krvi, kako ste se osjećali i što ste poduzeli da biste šećer u krvi održali pod kontrolom. Dnevnik uvijek nosite na preglede liječniku.


Tim za skrb o dijabetesu

Tim stručnjaka koji će vam pomoći da se brinete o svojoj bolesti  najčešće se nalazi u vašoj bolnici ili domu zdravlja. Ako nije tako, vaš liječnik će uspostaviti kontakt s timom za dijabetes kako bi vam osigurao potrebne savjete i liječenje. Stručnjaci uključeni u rad tima mogu uključivati vašega doktora, medicinsku sestru, dijetetičara, pedikera i psihologa.

 

Ostale usluge

Većina liječničkih ordinacija dat će vam letke sa korisnim savjetima koje ćete moći proučiti u slobodno vrijeme. Raspitajte se postoji li dijabetička udruga u vašem gradu. One pružaju prijateljsku i ohrabrujuću atmosferu u kojoj možete susresti druge ljude s dijabetesom te naučiti lakše se nositi s bolešću tako što ćete međusobno podijeliti iskustva i savjete.