Zdrava hrana

Hranite se zdravo!

Zdrava hrana osnova je liječenja šećerne bolesti, bez obzira na to koristite li se inzulinom, tabletama ili se samo dijetalno hranite.  

Osobe s dijabetesom mogu jesti hranu koja se preporuča svima u promicanju zdravlja. Zdrava prehrana siromašna je masnoćama i uključuje mnogo zelenoga povrća i vlakana. Dnevni unos hrane može biti podijeljen na pet - šest obroka.

Vaš je cilj svaki dan postići osjećaj zdravlja. To znači izbjegavati hipoglikemiju (niski šećer u krvi) i hiperglikemiju (visoki šećer u krvi). Dugoročni je cilj smanjiti rizik oštećenja krvnih žila.

Savršena dijeta?
Energiju dobivamo iz triju osnovnih hranjivih tvari. To su ugljikohidrati, masnoće i proteini. Hrana također sadržava vlakna, minerale, vitamine i vodu. Vaše kalorijske potrebe ovise o dobi, spolu, visini i razini tjelesne aktivnosti. U idealnoj dijeti maksimalno 30% kalorija dolazi iz masnoća, minimalno 55% iz ugljikohidrata, a ostalih 15% iz proteina. Hrvati općenito jedu više masnoća (oko 40% kalorija), nešto manje ugljikohidrata ( oko 45% kalorija).

Osobe sa šećernom bolesti trebaju ograničiti unos masnoća jer gram masnoća daje dva puta više kalorija nego gram ugljikohidrata ili proteina.

Masnoća u hrani većinom se sastoji od masnih kiselina. Masne kiseline mogu biti ili zasićene ili nezasićene. Jako je važno ograničiti konzumaciju zasićenih masnih kiselina zato što pridonose razvoju kardiovaskularnih bolesti. Zasićene masnoće nalaze se u životinjskim proizvodima (teške masnoće) kao što su meso, maslac i mliječni proizvodi. Većina dnevnog unosa masnoća trebala bi dolaziti od nezasićenih masnoća koje se nalaze, primjerice, u ribi, ulju, oraščićima i maslinama.

 Idealna dijeta za osobu s dijabetesom sastoji se većinom od ugljikohidrata. Ugljikohidrati se nalaze u različitoj hrani i mogu na razne načine utjecati na razinu šećera u krvi. Hrana bogata ugljikohidratima uključuje: brašno, rižu, tjesteninu, krumpir, povrće, voće, mliječne proizvode i šećer.  
Ugljikohidrati se dijele na jednostavne i složene. Šećer (saharoza), voćni šećer (fruktoza), mliječni šećer (laktoza) i grožđani šećer (glukoza) jednostavni su ugljikohidrati. Složeni ugljikohidrati uključuju škrob i vlakna. Škrob se nalazi u kruhu, krumpiru, riži, tjestenini i brašnu. Vlakana ima u integralnom kruhu, običnom povrću, voću i mahunarkama (primjerice leći).

Nekad se smatralo da hrana bogata jednostavnim ugljikohidratima izaziva porast šećera u krvi, a da je taj porast u slučaju uzimanja hrane bogate škrobom neznatan. Danas znamo da to nije istina. Utjecaji jednostavnih i složenih ugljikohidrata na šećer u krvi uvelike se isprepleću. Istina je da je nemoguće razlikovati dvije skupine na temelju njihova kemijskog sastava jer mnoštvo drugih čimbenika utječe na razinu šećera u krvi. Način na koji je hrana proizvedena, obrađena i pripremljena može utjecati na šećer u krvi, baš kao i sadržaj cijelog obroka.

Općenito je pravilo: što je hrana zelenija i bogatija vlaknima, razina šećera u krvi manje će rasti. To znači da će mahunarke, povrće, zobena kaša, integralni kruh, tjestenina i riža malo i sporo povisiti šećer u krvi. Hrana kao što su krumpir, bijeli kruh, kukuruzne pahuljice i slatko voće (grožđice, grožđe i banane) izazvat će veći i brži porast razine šećera u krvi.

Doduše, zapamtite da postoje velike razlike među ljudima i u načinu na koji će određena hrana utjecati na njihov šećer u krvi. Najbolji je način da provjerite kako određena hrana utječe na vas često mjeriti krvni šećer i tražiti podudarnosti.

Danas znamo da šećer (saharoza) pojeden u malim količinama (25-30 grama konzumirano u obrocima tijekom dana) ne utječe bitno na razinu šećera u krvi.

Obično povrće, zobena kaša, integralni kruh i mahunarke sadrže mnogo vlakana topivih u vodi koja odgađaju apsorpciju ugljikohidrata i postupno povisuju šećer u krvi nakon jela.

Bjelančevine su nužne za zdravu prehranu kako bi osigurale normalan rast i zadržale tjelesne rezerve bjelančevina. Ljudi s dijabetesom trebaju jesti jednake količine bjelančevina kao i zdravi ljudi. Dobri izvori bjelančevina uključuju meso, jaja, perad, ribu i mliječne proizvode.