Srce
Kada imate dijabetes, važno je da sagledate sve čimbenike koji povećavaju mogućnost bolesti krvnih žila, jer bolesti srca i krvnih žila mogu biti vrlo ozbiljne.
Bolest krvnih žila
Kako starimo, tako se povećava rizik od bolesti krvnih žila. Može doći do zadebljanja stijenki arterija ili do njihova otvrdnuća zbog nakupljanja kolesterola i stvaranja aterosklerotskih plakova. Taj proces naziva se ateroskleroza. Može se pojaviti u cijelom krvnom sustavu, ali određeni su dijelovi osjetljiviji. Ta pojava opasna je jer ograničava protok krvi kroz žile i povećava mogućnost nastanka ugrušaka u žilama.
Rizični čimbenici
U ljudi s dijabetesom povećan je rizik od ateroskleroze ako ne održavaju u normali svoju razinu šećera u krvi. Pušenje, visoki krvni tlak i visoki kolesterol povećavaju rizik. Nažalost, dijabetes se često javlja zajedno s visokim krvnim tlakom i kolesterolom. Zbog toga, kad bolujete od dijabetesa, nužno je da pratite sve čimbenike koji povećavaju mogućnost bolesti krvnih žila, jer bolesti srca i krvotoka mogu biti vrlo opasne.
Visoki krvni tlak
Krv mora biti pod tlakom da bi mogla teći kroz krvne žile, ali ako je krvni tlak previsok, povećava se rizik razvoja bolesti krvnih žila. Krvni tlak prirodno se povećava s godinama. Nažalost u dijabetičara je veća mogućnost povišenog krvnog tlaka ili hipertenzije. U ljudi s dijabetesom tipa 2 preporuča se da krvni tlak bude ispod 140/85 mmHg.
Kako znati imate li visoki krvni tlak?
Većina ljudi s hipertenzijom nema nikakvih simptoma. Jedini način da znate imate li visoki krvni tlak jest da vam ga vaš liječnik izmjeri. S obzirom da se krvni tlak mijenja iz minute u minutu, potrebno je nekoliko mjerenja u razdoblju od nekoliko tjedana da bi se otkrilo da li imate hipertenziju.
Liječenje visokog krvnog tlaka
Možda ćete moći držati krvni tlak pod kontrolom ako zadržite dobru kondiciju ili smršavite, ako je potrebno. Previše soli i alkohola može povisiti krvni tlak pa je pametno smanjiti unos. Ako pušite, pokušajte prestati; pušenje ne samo da povisuje krvni tlak nego izravno utječe na bolesti srca i krvnih žila. Mnogi dijabetičari moraju redovito uzimati lijekove da bi održali krvni tlak na normali. Postoji mnogo lijekova za krvni tlak; ti lijekovi zovu se antihipertenzivi. Ako vam neki lijek ne odgovara, uvijek postoji alternativa. Cilj je postići krvni tlak niži od 140/85, ali svako smanjenje smanjuje mogućnost komplikacija.
Kolesterol
Vrlo je vjerojatno da ste čuli za izraz kolesterol u kontekstu srčanih bolesti. Kolesterol je masnoća koja se krvlju prenosi po tijelu u malim stanicama nazvanim lipoproteini. Ima mnogo važnih funkcija u tijelu. Bez obzira na to, ako je kolesterola previše, on se može nakupljati na stijenkama krvnih žila i tako izravno utjecati na razvoj ateroskleroze. Postoje različite vrste lipoproteina, i dok su jedni korisni, drugi pridonose bolesti arterija. Dijabetes se često povezuje s visokom razinom kolesterola.
Bolest koronarnih arterija
Skupina arterija koje su posebno osjetljive na aterosklerozu su koronarne arterije. One opskrbljuju srce krvlju, a time i kisikom. Ako je protok krvi kroz te arterije smanjen, srčanom mišiću nedostaje kisika. To uzrokuje bolove u prsima koje liječnici nazivaju angina pectoris. Pojava angine pectoris najvjerojatnija je pri tjelesnoj aktivnosti, kada srce traži više kisika. Odmor obično smanjuje bol. Stalna angina može biti liječena lijekovima ili kirurškim zahvatom. Neki pacijenti kod kojih se razvije angina ili bilo koji oblik bolesti srca bit će upućeni kardiologu, specijalistu za bolesti srca.
Srčani udar
Ponekad se može stvoriti ugrušak u "bolesnoj" arteriji koji u potpunosti blokira protok krvi. Liječnici to nazivaju miokardijalni infarkt, a uobičajeni je naziv srčani udar. Simptomi uključuju dulju oštru bol u prsima, znojenje, mučninu, nedostatak zraka i gubitak svijesti. Uz danas dostupnu intenzivnu medicinsku skrb očekuje se da većina ljudi koji dobiju srčani udar preživi, ako su na vrijeme hospitalizirani. Nakon toga možda će morati uzimati lijekove da bi pomogli svom oštećenom srcu.
Bolest moždanih arterija
Ateroskleroza može utjecati na sve arterije. Ako budu zahvaćene moždane arterije, dijelovi mozga mogu ostati bez kisika, a rezultat su toga nesvjestice ili nešto trajnije - moždani udar (kap). Moždani udar čest je u ljudi s povišenom razinom šećera u krvi. Oštećenja nakon moždane kapi vrlo su različita i ovise o dijelu mozga koji je zahvaćen.
Vaše krvne žile
Komplikacije navedene u prijašnjem tekstu odnose se na krvne žile. Bez obzira na sve, ako bolujete od dijabetesa, i male krvne žile mogu biti oštećene. To na kraju može rezultirati oštećenjem bubrega, živaca i očiju.